Savjetovanje 2011 > Sažetci _pregled
Ažuriranje temeljne topografske baze i službenih topografskih karata

Igor VILUS, Ivan LANDEK, Državna geodetska uprava, Zagreb


Dovršetkom izrade službene topografske karte u mjerilu 1:25 000 (TK25) pred Državnu geodetsku upravu postavljen je novi zadatak održavanja i ažuriranja službenih topografskih podataka.

Proizvodnja temeljnih skupova topografskih podataka započela je 1996. godine i završila 2010. godine. U tih četrnaest godina izrađeno je svih 594 listova TK25 za cijelo područje države te je izrađena Temeljna topografska baza (TTB) u kojoj su smješteni topološki obrađeni podaci planimetrije koja je nastala pri izradi TK25. Budući da je faza izrade temeljnih skupova završila bilo je neminovno pokrenuti akcije u svezi definiranja pravila za njihovo održavanje i ažuriranje. Zbog toga je 2009. godine Državna geodetska uprava pokrenula projekt Izrada specifikacija ažuriranja Temeljne topografske baze i izrada ažuriranih listova TK25 koji je dovršen u 2010. godini.

Specifikacija ažuriranja definira smjernice za održavanje TTB-a i izradu ažuriranih izdanja listova TK25 tako da se zadovolje potrebe korisnika za ažurnim podacima.

S obzirom na specifičan način proizvodnje topografskih podataka koja podrazumijeva da je sva proizvodnja putem javne nabave i ugovora povjerena privatnim tvrtkama razvili smo sustav koji točno i precizno definira svaki korak u proizvodnji, odnosno obnovi podataka.

Temelj takovog sustava su dobro definirane Specifikacije proizvoda za sve podatke koji nastaju pri proizvodnji. Stoga smo usporedno s izradom Specifikacija ažuriranja morali promijeniti i određene Specifikacije proizvoda kako bi se ujednačili podaci koji se prvenstveno odnose na digitalni oblik kartografskih proizvoda.

Drugi izazov koji se nametnuo, a koji je jedan od osnova učinkovitog sustava ažuriranje je prikupljanje promjena i prikupljanje informacija o promjenama. Prikupljanje informacija o promjenama podrazumijeva definiranje sudionika u procesu ažuriranja koji na osnovi iskustva s terena i djelokruga rada dostavljaju po utvrđenoj metodologiji uočene promjene u odnosu na službeni skup podataka. Nakon prikupljenih informacije o promjenama, one se moraju filtrirati i rangirati po prioritetima kako bi se u konačnici dostavile izvoditelju radova koji ih mora, iz određenih izvornika iskartirati i „uklopiti“ u inicijalni skup podataka.

Nakon kartiranja i izrade ažurnih prostornih podloga promjene koje su implementirane u novoizrađenim podacima moraju biti i evidentirane, kako bi sustavno mogli pratiti razvoj pojedinih područja. Zbog toga je u DGU uspostavljen mehanizam evidentiranja promjena u Knjizi promjena te su uvedeni atributni podaci koji definiraju životni ciklus objekata unutar strukture TTB-a.

Ciklus ažuriranja temeljnih skupova podataka iznosi četiri godine unutar kojeg su definirani i kraći rokovi za ažuriranje pojedinih kategorija podataka. To podrazumijeva da su razrađeni kriterij ažuriranja za svaku pojedinu klasu podataka od posebne važnosti za korisnike. Takvom metodologijom organizacije procesa ažuriranja temeljnih skupova podataka DGU dobiven je temelj da se bitna promjena objekata prikupi neposredno nakon njezinog nastanka, a da se istodobno ne naruši prava kartografska vrijednost cijelog skupa.


Ključne riječi: ažuriranje, DGU, TTB, TK25

Natrag