Biografski i bibliografski podaci o hrvatskim kartografima prikupljaju se sustavno od 1995., naprije u okviru znanstveno-stručnog projekta Hrvatski kartografi, a zatim u znanstvenom projektu Kartografija i nove tehnologije, koji su se izvodili na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon toga, rad na prikupljanju i sređivanju gradiva o hrvatskim kartografima nastavljen je u okviru znanstvenog projekta Kartografija Jadrana. Osnovni izvori građe o hrvatskim kartografima bile su baze podataka, odnosno evidencije u zbirkama karata (kao što su primjerice one u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici i Hrvatskome državnom arhivu), zatim nekoliko monografija, katalozi izložbi karata, zbornici radova sa simpozija, razne spomenice, enciklopedije i leksikoni te veći broj časopisa. Studenti na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju na Geodetskom fakultetu obrađivali su hrvatske kartografe u okviru svojih seminarskih, diplomskih i magistarskih radova i disertacija. Na osnovi prikupljena materijala izrađena je baza koja sadrži odgovarajuće biografske i bibliografske podatke. Nakon četrnaest godina rada na prikupljanju podataka objavljen je biografski leksikon Hrvatski kartografi. U radu su obrađeni oni hrvatski kartografi koji su ujedno i mađarski kartografi. Neki su od njih rođeni u Mađarskoj, neki su ondje pohađali školu i/ili bavili se kartografijom, a neki i danas ondje žive i rade. Prema našoj definiciji hrvatski kartografi nisu samo Hrvati ili ljudi hrvatskog podrijetla koji su živjeli diljem svijeta i djelovali na području kartografije, nego i pripadnici drugih naroda i narodnosti koji su rođeni na tlu Hrvatske, bez obzira gdje su boravili, te stranci koji su živjeli i djelovali na hrvatskom tlu dajući svoj doprinos kartografiji.