Primjenom današnjih tehnologija moguća je organizacija uspješnog donošenja odluka i upravaljanja u kriznim situacijama u smislu pravovremene prevencije, upozorenja, provođenja mjera zaštite stanovništva i okoliša, pružanja brze i učinkovite pomoći i uklanjanja posljedica. To zahtijeva prostorne, privredne i društvene analize, donošenje odluka kao i njihovo provođenje. Uspješno upravljanje u kriznim situacijama izazvanim prirodnim ili antropogenim katastrofama temelji se s jedne strane na otvorenom – on-line pristupu aktuelnim, dobro organiziranim i zadatku relevantnim geoinformacijama. Realizacija toga cilja moguća je uz primjenu interoperabilnih sustava i metoda prikupljanja i arhiviranja geopodataka po zakonom definiranim internacionalnim i nacionalnim standardima infrastrukture prostornih podataka.

Pristup, izmjena i korištenje geoinformacija pri upravljanju katastrofama, s druge strane nezamislivi su bez prostorne komunikacije podržane kartografskom vizualizacijom uključenom u komunikacijske, pozicijske i navigacijske sustave. U svrhu komunikacije i jednoznačne razmjene, zavisno situaciji veoma različitih i neophodnih prostornih podataka putem kartografske informacije uključene u sustave podrške odlučivanja, potrebno je definirati čitak i jasan kartografski dizajn za određena mjerila prikaza (kartografiku, sheme boja, …) te vizualizaciju prilagoditi korisničkim krugovima i novim medijima.

S tim fokusom, koncept sustava za podršku odlučivanju u kriznim situacijama podržan je teorijom i metodama kartografske komunikacije i kartografske vizualizacije, kao i teorijama i metodama prostornog razvoja, planiranja i prostornog upravljanja s ciljem brze reakcije na nadolazeće katastrofe, uz mogućnosti izbora trenutno najboljeg, objektivnog i znanstveno podržanog rješenja za regiju i stanovništvo.