Border Reconstruction of Bosnia and Herzegovina's Access to the Adriatic Sea at Sutorina by Consulting Old Maps
Authors: |
Nedim Tuno, Admir Mulahusić, Mithad Kozličić, Zvonko Orešković
|
Article type: |
Original scientific paper |
Journal: |
|
Release: |
|
Date: |
29.12.2011 |
Publisher: |
|
Fulltext: |
|
| Abstract: The paper presents the results of scientific research into the former southernmost Bosnian border by analyzing historical maps. In cartographic representations of the area (created between the mid-17th and mid-20th centuries), state and administrative boundary lines are clearly demarcated. They provide indisputable proof that the Sutorina area belonged to Bosnia and Herzegovina through many centuries, providing access to the Adriatic Sea. The maps presented follow the course of the historical changes in the area which shaped its borders. The extent of the narrow Sutorina corridor was observed by combining data on boundary lines taken from historical maps with the current situation in the area. The technique of georeferencing old maps based on a genetic algorithm was developed for this purpose. |
| Keywords: Historical maps; georeferencing; genetic algorithm; Sutorina; Bosnia and Herzegovina |
|
Rekonstrukcija granice sutorinskog izlaza Bosne i Hercegovine na Jadransko more s pomoću starih geografskih karata
Autorstvo: |
Nedim Tuno, Admir Mulahusić, Mithad Kozličić, Zvonko Orešković |
Tip članka: |
Izvorni znanstveni članak |
Časopis: |
|
Izdanje: |
|
Datum: |
29.12.2011 |
Izdavač: |
|
Puni tekst: |
|
| Sažetak: U radu su predočeni rezultati znanstvenog istraživanja nekadašnje najjužnije bosanskohercegovačke granice analiziranjem povijesnih karata. Na kartografskim prikazima toga područja, nastalim od sredine 17. do sredine 20. stoljeća, jasno su prikazane međudržavne i administrativne granične crte. One pružaju nesumnjiv dokaz o višestoljetnoj pripadnosti područja Sutorine cjelini Bosne i Hercegovine, koja je ondje izlazila na Jadransko more. Prikazane karte pratile su tijek povijesnih mijena na tom prostoru, kojima su oblikovane njegove granice. Prostiranje uskoga Sutorinskoga koridora sagledano je na temelju povezivanja podataka o njegovim graničnim crtama, dobivenih pomoću povijesnih karata, s današnjim stanjem toga područja. U tu svrhu razvijena je tehnika georeferenciranja starih kartografskih podloga, utemeljena na genetskom algoritmu. |
| Ključne riječi: povijesne karte; georeferenciranje; genetski algoritam; Sutorina; Bosna i Hercegovina |
|
