IDRISI, Abu Abd Allah Muhammed al (Idrizi, Muhamed el), kartograf i geograf (Ceuta, 1099 - Palermo, 1164). Školovao se u maurskoj Španjolskoj, gdje je stekao kartografsko i geografsko znanje. Studij je završio u Cordobi. Više godina proveo je u sjevernoj Africi i Maloj Aziji. Po pozivu kralja Rogera II. došao je u normanski dvor u Palermo na Siciliji. Roger se bavio mišlju da sastavi veliku kartu svijeta, ali ne po starijim uzorcima, već po rezultatima svoga vremena. Da bi ostvario tu zamisao, dao je Idrisiju zadatak da izradi veliku kartu tada poznatog svijeta. U sljedećih petnaest godina, iz Palerma su polazile normanske lađe koje su plovile cijelim Sredozemljem. Na njima su bili izučeni mjernici, koji su opažali i tako skupljali građu za buduću kartu. Na pojedinim od tih putovanja sudjelovao je i Idrisi. Prema vijestima Abdurahama Zekija, Idrisi je 1153. obišao i hrvatsko primorje. Tom prilikom bio je u Senju, Kninu, Biogradu, Šibeniku, Trogiru, Splitu, Stonu i Dubrovniku. Na dvor su dolazili brojni ambasadori od kojih su također prikupljeni podaci o udaljenosti mjesta i stranim zemljama. Idrisi je kartu završio 1154, nekoliko tjedana prije smrti kralja Rogera i u čast svoga mecene nazvao ju Tabula Rogeriana. Karta je bila formata 3,42×1,48 m, a poslije je od nje izrađena kopija na srebrnim pločama. Oba ta izvornika su izgubljena i danas postoje samo naknadno izrađene kopije. Na toj se karti u dosta krupnom mjerilu vidi Hrvatska. To je prva poznata karta na kojoj se ona spominje poimence. Uz kartu je Idrizi napisao i popratni komentar, gdje se također spominje Hrvatska i njezini gradovi. Tako je nastala njegova Geografija ili Kitab al Rudjar. Na Tabuli Rogeriani ima ukupno oko 2500 geografskih imena, a u Kitab al Rudjar oko 7000. Tabula Rogeriana orijentirana je po arapskom običaju, što znači da je sjever okrenut prema dolje. Svi nazivi na karti napisani su arapskim pismom, pa stoga i danas postoji teškoća u čitanju i prevođenju pojedinih naziva.

Isječak Idrisijeve karte svijeta