Miljenko LAPAINE, Ivka KLJAJIĆ

Svakome je narodu jedna od prijekih potreba sustavno obrađena i objavljena biobibliografska građa o svim onim ljudima koju su u višestoljetnom povijesnom kretanju pridonosili izgradnji njegova materijalnog i duhovnog života. Pojedini narodi takve priručnike već imaju, a u nekih se upravo izrađuju. O složenosti takva posla rječito govori činjenica da njihova izrada ponekada traje i po nekoliko desetljeća.

Kartografija je disciplina koja se bavi zasnivanjem, izradom, promicanjem i proučavanjem karata. Kartografi su osobe koje se bave kartografijom. Hrvatski kartografi su Hrvati ili ljudi hrvatskog podrijetla koji su živjeli diljem svijeta i djelovali na području kartografije, zatim pripadnici drugih naroda i narodnosti koji su rođeni na tlu Hrvatske, bez obzira gdje su boravili, te stranci koji su živjeli i djelovali na ovome tlu dajući svoj doprinos kartografiji. Posljednja definicija preuzeta je iz idejnog projekta o hrvatskim kartografima koji se izvodi u Zavodu za kartografiju Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 1995. godine.

Posljednjih desetak godina, povećano zanimanje za istraživanje povijesti kartografije Hrvatske, i time osoba koje su dale svoje doprinos njezinom razvitku, pokazuje niz kataloga s izložbi karata, nekoliko monografija koje obrađuju pojedina područja Hrvatske i određena razdoblja, te veći broj članaka objavljenih u časopisima i zbornicima sa simpozija.

Na osnovi prikupljenih podataka izrađena je baza podataka (Kljajić, 2001) koja sadrži odgovarajuće biografske i bibliografske podatke. Bazu se može pretraživati na nekoliko načina, a podaci u njoj mogu se uređivati ili unositi novi. Baza podataka sadrži podatke za nešto više od 700 osoba, ali još ne obuhvaća sve hrvatske kartografe. Trebat će još obraditi preostalu količinu prikupljenog materijala u Zavodu za kartografiju Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a osim toga sigurno će se u budućnosti otkrivati novi, za sada nepoznati podaci i izvori. Teorijski gledano, rad na ovakvom poslu nema kraja.

Nadamo se, da će se uz suradnju čitatelja podataka o hrvatskim kartografima dalje upotpuniti i obogatiti. Sa zahvalnošću ćemo primiti sve primjedbe i dopune.

Literatura

Klajić, I. (2001): Hrvatski kartografi, magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet.

Lapaine, M., Lovrić, P., Frančula, N., Frangeš, S., Vučetić, N. (1995): Hrvatski kartografi, Idejni projekt, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb, 47 str.