VITEZOVIĆ, Pavao Ritter (Ritter Vitezović, Pavle; Ritter, Paulus), izdavač, pjesnik, polihistor, kartograf (Senj, 12. I. 1652 - Beč, 21. I. 1713). Osnovnu školu pohađao je u Senju. Školovanje je nastavio u Zagrebu na isusovačkoj gimnaziji. Nakon završenog šestog razreda retorike prekinuo je školovanje i otišao u Rim gdje je susreo Ivana Lučića. U Beču je izučio geografiju i kartografiju kod kartografa Georga Matheusa Vischera. Zatim je dvije godine proveo u Vagenspergu kod Johanna Weikharda Valvasora gdje je izučio mjerništvo i bakrorezbarstvo. Za Valvasora je priredio većinu predložaka za vedute hrvatskih gradova, a zatim ih urezivao u bakrene ploče. Godine 1679. vratio se u Senj. Dok je kao izaslanik Senja boravio u Linzu 1684. tiskao je svoje djelo Odiljenje sigetsko, prevodeći tada i svoje njemačko prezime Ritter u hrvatsko Vitezović. Uživao je u odlascima u prirodu s blokom za skiciranje crtajući gradove i kule koje bi kasnije prenosio na bakrene ploče. Tako su nastali njegovi bakrorezi koji su ušli u album Valvasorove Topographia Ductus Carnolia Modernae (Topografija Kranjske), a zatim 1689. i u knjigu Die Ehre des Herzogthums Crain (Slava Vojvodine Kranjske). Istakao se u ratu za oslobađanje Like i Krbave, te je 1691. imenovan ličkim podžupanom. Ravnatelj Zemaljske tiskare bio je 1694-1709. kada se potpisivao kao Paulo Ritter de Segna, nobili Croata (Pavao Ritter Senjanin, plemeniti Hrvat). Iz njegove tiskare izašlo je nekoliko važnih knjiga, školskih udžbenika, kalendara, molitvenika i proglasa, a posebno treba izdvojiti njegovo historiografsko djelo na hrvatskom jeziku Kronika aliti spomen vsega svijeta vikov iz 1696. Godine 1699. kao vješt kartograf, hrvatski stalež ga je delegirao u austrijsku vojnu komisiju za razgraničenje hrvatskih krajeva s Turskom pod vodstvom grofa Ferdinanda Luigia Marsiglija, pričem je on s kartografom Johannom Cristopherom Müllerom skicirao okolno zemljište. Kartografska dokumentacija koja je nastala u to vrijeme ostala je u rukopisu i čuva se u Državnom arhivu u Beču. Bečki Dvor mu je povjerio izradu redovnih mjesečnih izvještaja o stanju radova. Jedan takav izvještaj završen 25. 9. 1699. u Drežniku bio je popraćen kartom koju je on izradio. Ta karta stjecajem okolnosti nije došla do Beča, već je ostala u Hrvatskoj i čuva se kao rukopisni unikat u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Na njoj nema njegova potpisa, ali usporedbom s njegovim ostalim rukopisima, vidi se da je to njegov rad. U Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu nalaze se njegove karte koje su nastale u vrijeme Karlovačkog mira (povijesna karta Hrvatske, karta Like i Krbave, koju je sastavio vjerojatno uz Müllerovu pripomoć i terenska topografska skica zemljišta oko Tromeđe i Knina).

Topografska skica područja Tromeđe iz 1699. godine Pavla Rittera Vitezovića