Ivka Kljajić
Kartografski prikazi hrvatskih gradova iz 16. stoljeća
Doktorska disertacija
Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb, 2006.
Sažetak
Velik dio hrvatske kartografske baštine čuva se u inozemnim arhivima, knjižnicama, muzejima i sličnim institucijama. Neki od kartografskih prikaza hrvatskih gradova koji potječu iz 16. stoljeća nalaze se u atlasima s kartografskim prikazima i drugih gradova na području od Jadranskoga mora do Transilvanije. Riječ je o prikazima koji su uvezani u pet rukopisnih atlasa. Dva takva atlasa (signatura Cod. 8607 i Cod. 8609) čuvaju se u Zbirci rukopisa, spisa i ostavštine Austrijske nacionalne knjižnice (Handschriften-, Autographen- und Nachlass-Sammlung der Österreichischen Nationalbibliothek) u Beču, dva (signatura Schr. XXVI, F. 96, Nr. 6 i Schr. XXVI, F. 96, Nr. 11) u Saskom državnom arhivu (Sächsisches Hauptstaatsarchiv) u Dresdenu i jedan (signatura Hfk. Bd. XV) u Glavnom zemaljskom arhivu (Generallandesarchiv) u Karlsruheu.
Dan je opširan pregled dosadašnjih radova o tim kartografskim prikazima, koje su objavili hrvatski i inozemni znanstvenici (kartografi, geografi, povjesničari, povjesničari umjetnosti, arhitekti, građevinari, i dr.). Pojedini su istraživači proučavali prikaze iz samo jednog atlasa ne uspoređujući ih s onima iz ostalih atlasa. U različitim se publikacijama mogu naći razultati istraživanja za pojedini grad (npr. Zagreb, Koprivnica, Križevci, Đurđevac, Sisak, i dr.) s reprodukcijama prikaza iz jednog atlasa ili više njih, s navođenjem ili bez navođenja podataka o autoru, godini objavljivanja te mjestu čuvanja izvornika.
Budući da je iz pregleda dosadašnjih radova proizašlo niz pitanja, bilo je potrebno detaljnije istražiti spomenute atlase, osobito one iz Beča i Dresdena da bi se rasvijetlile neke od dvojbi. Kako bi se točno znalo koji su hrvatski gradovi prikazani, u koliko primjeraka i gdje se pojedini od njih čuvaju, provedena su vlastita istraživanja. Uvidom u oba atlasa koji se čuvaju u Zbirci rukopisa, spisa i ostavštine u Beču, oba atlasa u Saskome državnom arhivu u Dresdenu te objavljenih radova o atlasu koji se čuva u Glavnom zemaljskom arhivu u Karlsruheu, u disertaciji je po prvi put dan popis svih prikaza za svaki atlas. Sada se točno zna naslov svakoga prikaza. Poznato je i koji su gradovi bili predviđeni za prikazivanje, ali nisu prikazani. Napravljen je usporedbeni popis svih prikaza hrvatskih gradova iz svih pet atlasa.
Provedena je rasprava usporedbom vlastitih rezultata istraživanja s istraživanjima drugih znanstvenika. Zasebno su analizirani radovi u kojima su datirani prikazi pojedinih gradova ili atlasa. Pritom se u neočekivanu opsegu pojavio problem dešifriranja objavljenih, ali slabo dokumentiranih prikaza.
Dan je pregled dosadašnjih spoznaja o Nicoli Angieliniju koji se smatra autorom nekoliko karata, prikaza gradova (utvrda) iz navedenih atlasa. Nekoliko se prikaza hrvatskih gradova u više varijanti, te dva primjerka karte Hrvatske i Slavonije, kojima se pripisuje njegovo autorstvo, nalaze u tih pet atlasa. Pojedini su istraživači u svojim radovima poistovjećivali Natalea Angelinija s Nicolom Angielinijem. Prema pronađenim leksikografskim i biografskim podacima o njima dvojici i najnovijim istraživanjima mađarskoga znanstvenika Géze Pálffyja, Natale Angelini i Nicolo Angielini dvije su osobe, zapravo braća.
U disertaciji su priložene reprodukcije prikaza svih hrvatskih gradova iz svih pet atlasa, te karte Hrvatske i Slavonije koja postoji u dvama primjercima, jedan se nalazi u Beču, a drugi u Karlsruheu. Osim navedenih prikaza, važnih za Hrvatsku, dane su reprodukcije karte Ugarske potpisane s Nicolaus Angielus iz Dresdena i karte Gornje Ugarske potpisane s Nicolo Angielini iz Karlsruhea. Slijede reprodukcije dviju karata pronađenih u Kartografskoj zbirci Austrijske nacionalne knjižnice u Beču, koje do sada nisu bile spominjane u literaturi. Jedna je od reprodukcija primjerak karte Hrvatske i Slavonije, a druga je karta koja prikazuje jezero Balaton s okolicom, koju je potpisao Natale Angelini.
Prezentacija
| Prvi | Prethodni | Sljedeći | Zadnji |
Zainteresirani za kompletan rad u formatu PDF mogu se javiti na e-mail: itunjic@geof.hr.