Zemljin oblik i Magellan

Priredili: Dražen TUTIĆ, Miljenko LAPAINE, Valentin LAPAINE

Svojim otkrićem Novoga svijeta Kristofor Kolumbo je započeo novu eru u povijesti čovječanstva: 1492. počinje Novi vijek.

Ipak je još značajniji bio portugalski kapetan Ferdinand Magellan (1480 - 1521). Jedan od njegovih bliskih prijatelja koji je bio na putovanju do Začinskih otoka pisao mu je o svom putovanju i otoku Ternatu. Ta pisma imala su velik utjecaj na Magellanovu odluku da oplovi svijet. Najbolje karte koje su mu bile na raspolaganju uvjerile su ga da je put južno od Južne Amerike do Začinskih otoka kraći od onoga kad bi išao oko Afrike i preko Indijskog oceana. Molio je portugalskog kralja za podršku, no nije ju dobio. Međutim, uspio je uvjeriti španjolskog vladara da podrži njegovo putovanje. Pripreme za ekspediciju potrajale su više od godinu dana.

Magellanovo putovanje započelo je 20. rujna 1519. iz južne Španjolske. Njegova posada brojala je 241 čovjeka i flotu od pet brodova: Concepción, San Antonio, Santiago, Trinidad i Victoria. Putovanje nije bilo nimalo lako jer je bilo nezadovoljstva, čak i nekoliko pobuna, među članovima posade, većinom Portugalaca i Španjolaca. Magellan je plovio preko Atlantskog oceana do Brazila. Zatim je slijedio obalu Južne Amerike. Putovao je na jug u potrazi za prolazom u Tihi ocean. Taj prolaz je od tada poznat kao Magellanov prolaz. Tom prilikom Magellan je dao ime Tihom oceanu zato što se činio tihim u usporedbi s olujnim Atlantskim oceanom. On i njegova posada bili su prvi Europljani koji su preplovili Tihi ocean. Dio posade je umro prije nego što su stigli u Guam gdje su djelomično obnovili zalihe hrane i pitke vode za put do Filipina. Tamo su ostali nekoliko tjedana, no Magellan se umiješao u borbu dvije skupine Filipinjana i poginuo na otoku Mactanu 27. travnja 1521.

Ekspedicija je nastavila putovanje prema Začinskim otocima bez Magellana. Tamo su brodovi nakrcani začinima krenuli prema Španjolskoj. Dana 6. rujna 1522. godine, gotovo tri godine nakon početka putovanja, u južnu Španjolsku vratio se samo jedan brod, Victoria, s kapetanom Juanom Sebastiánom del Canoom i 17 preživjelih članova posade.

Premda Magellan nije preživio do završetka putovanja, putovanje koje je započeo važan je korak u potvrdi da je Zemljin oblik kugla. Njegovo vrsno planiranje i hrabro rukovođenje omogućili su cijelu ekspediciju. Mnogi učenjaci smatraju je najvećim pomorskim pohodom u povijesti. Iako nije uspio pronaći kraći put do Začinskih otoka, njegovo putovanje uvelike je doprinijelo znanju o Zemlji. Osim toga, pronalazak Magellanovog prolaza vodio je do budućih ekspedicija za istraživanje ogromnog Tihog oceana.

U gotovo svim hrvatskim udžbenicima geografije u kojima se govori o Zemljinu obliku navodi se da je Magellanova plovidba oko svijeta prvi nepobitan dokaz da je Zemlja kugla. Ta tvrdnja nije točna jer bi za takvu vrstu dokaza trebalo oploviti Zemlju u svim smjerovima i pritom prijeći putove jednake duljine. Navedenu činjenicu zorno ilustriraju sljedeće animacije Magellanova putovanja po Zemlji-jabuci ili Zemlji-krušci.