Open Conference Systems, 2nd Croatian NSDI and INSPIRE Day and 6th Conference Cartography and Geoinformation

Font Size: 
Coastline in the Sea Spatial Data Infrastructure
Tea Duplančić Leder, Nenad Leder

##manager.scheduler.building##: Milenij Grand Hotel 4 opatijska cvijeta Congress Centre Tamaris, Opatija
##manager.scheduler.room##: Mimoza I Hall, 2nd floor
Date: 2010-11-26 03:30 PM – 03:45 PM
Last modified: 2010-11-14

Abstract


Svaka pomorska država ima svoj obalni pojas (zonu) koji se s gledišta različitih struka različito i definira. Kao fizičko-geografski pojam obala je dio kopna koji je u povremenom dodiru s morem. Dakle, obala nije crta već pojas, širi ili uži, ovisno o strmini kopna i rasponu oscilacija razine mora. Obala kao geografsko-ekonomski pojam ima mnogo šire značenje, budući da širina obalnog pojasa ovisi o kopnenoj orografiji.

U obalnom pojasu postoji interakcija između kopna i mora, pa tako na tom području postoji i povezanost prostornih podataka, koji se često razmatraju, prikazuju i koriste zajedno (npr. projektiranje hidrotehničkih objekata na obali).

Na pomorskim i topografskim kartama se ne prikazuje obala, već obalna crta kao granica između kopna i mora. Prema preporuci Međunarodne hidrografske organizacije (IHO) većina pomorskih zemalja za obalnu crtu koristi presjecište srednje razine visokih voda s kopnom.

U Hrvatskom hidrografskom institutu obalna crta je definirana kao ploha određena srednjom razinom visokih voda na mareografima u Dubrovniku, Splitu, Bakru, Rovinju i Kopru u epohi 1971.5 i naziva se "Hrvatski referentni sustav obalne crte za epohu 1971.5 – skraćeno HRSOC71".

Za prikaz kopnenih podataka (državne geodetske uprave) i podataka o moru (hidrografski uredi) obično se koriste različiti koordinatni sustavi, različite projekcije, različiti datumi (horizontalni i vektikalni), različita mjerila te se prikazuju različiti sadržaji. Rezultat toga je da korisnici ne mogu jednostavno i konzistentno referirati svoj objekt na području pojasa obalne zone. Stoga bi se u nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka (NIPP) trebalo, kao što to i druge države rade, integrirati kopnene i morske podatke definirajući infrastrukturu prostornih podataka o moru IPPM. Načelno rješenje IPPM trebao bi biti zajednički okvir koji podržava: interoperabilnost koordinatnih sustava i datuma; interoperabilnost objekata koji su smješteni uzduž dogovorene granice i interoperabilnost objektnog kataloga. Takav koncept trebao bi rezultirati kontinuiranom povezanošću prostornih podataka kopna i mora, odnosno definiranjem obalne crte u oba sustava.

Integracija kopnenih i morskih podataka postaje veliki problem za mnoge države, a samo nekoliko zemalja rješava taj problem (Murray, 2007), svaka na svoj način.

Kako u Republici Hrvatskoj ne postoji povezanost (kontinuitet) prostornih informacija kopno-more, postupak lociranja i referenciranja prostornih informacija na obalnoj crti problematičan je i kompliciran, posebno za korisnike podataka.

U radu će se dati pregled aktivnosti Međunarodne hidrografske organizacije i nekih njezinih država članica na integriranju kopnenih i morskih prostornih informacija, te mogućnosti njihove primjene u Republici Hrvatskoj.

Ključne riječi: obala, obalna crta, infrastruktura prostornih podataka o moru


Full Text: Presentation