Open Conference Systems, 2nd Croatian NSDI and INSPIRE Day and 6th Conference Cartography and Geoinformation

Font Size: 
Ecosystem of Free Software in Geoinformatics
Dražen Odobašić, Damir Medak, Boško Pribičević

##manager.scheduler.building##: Milenij Grand Hotel 4 opatijska cvijeta Congress Centre Tamaris, Opatija
##manager.scheduler.room##: Mimoza II Hall, 2nd floor
Date: 2010-11-26 05:00 PM – 05:15 PM
Last modified: 2010-11-14

Abstract


Geoinformatičku djelatnost nije moguće zamisliti bez softverske komponente. Svaki softver opisan je namjenom, funkcionalnošću, vrstom i licencom koja definira uvjete pod kojima se softver smije koristiti. Ovisno o licenci, softver općenito dijelimo na privatni i slobodni.

Licence privatnog softvera ograničavaju krajnje korisnike u korištenju softvera samo pod uvjetima definiranim licencom. Licence slobodnog softvera dozvoljavaju distribuciju, proučavanje, mijenjanje i izvršavanje u bilo koju svrhu. Također, licence slobodnog softvera osiguravaju prenošenje istih prava na druge korisnike, dok licence privatnog softvera izričito zabranjuju prenošenje prava.

Otvoreni ekosustav prije svega karakterizira raznolikost, odnosno heterogenost jedinki koje ga izgrađuju. Heterogenost jedinki podrazumijeva definiranje i upotrebu standardiziranih protokola za komunikaciju i razmjenu podataka, odnosno znanja (HTTP, ODT, GML, WMS, GeoTIFF, ...). Slobodni softver i otvoreni standardi izgrađuju otvoreni ekosustav.

Privatni ekosustav je homogen, odnosno samodostatan. Privatni ekosustavi komuniciraju i razmjenjuju podatke zatvorenim protokolima koji ograničavaju interoperabilnost i prenošenje znanja. Zatvorenost privatnog ekosustava povećava izoliranost jedinki i njihovu ovisnost o jedinstvenom izvoru znanja i tehnologije. Privatni softver i zatvoreni standardi izgrađuju privatni ekosustav.

Ovim radom daje se pregled ekosustava slobodnog softvera u geoinformatici koji možemo kategorizirati po vrsti, namjeni i programskom okruženju u kojem je izveden. Također, navest će se protokoli i standardi za razmjenu podataka koje pojedini softver implementira. Prikazat će se osnovni problemi slabe zastupljenosti slobodnog softvera na hrvatskom tržištu i prednosti u odnosu na privatni softver koje su prepoznate od brojnih institucija u svijetu. Primjera radi, Norveška je implementirala nacionalni geoinformacijski portal na slobodnom softveru. Njihovo prijašnje rješenje utemeljeno na privatnom softveru nije bilo u mogućnosti posluživati dva milijuna WMS zahtjeva dnevno. Drugi primjer je Inspire Geoportal Europske komisije koji je također implementiran na slobodnom softveru.

Ključne riječi: geoinformatika, slobodni softver, privatni softver, infrastruktura, standardi


Full Text: Presentation