Savjetovanje Kartografija, geoinformacije i nove tehnologije Hrvatsko kartografsko društvo, Zagreb 17-18. rujna 2004.

Darko Šiško, dipl.ing.geod.
Grad Zagreb
Gradski zavod za planiranje razvoja Grada i zaštitu okoliša
Republike Austrije 18, 10 000 Zagreb
Tel: 01/610-1878, Fax: 01/610-1881
e-mail: darko.sisko@zagreb.hr, URL: www.zagreb.hr

Geoinformacije i kartografija u prostornom uređenju

Sažetak

Kroz sustav prostornog uređenja nastoji se osigurati racionalno korištenje prostora, zaštiti okoliš te prirodna i kulturna dobra, omogućiti ravnomjeran regionalni razvoj države te unaprijediti uvjete života i rada u urbanim i ruralnim sredinama. Za ostvarenje tako kompleksnih zadataka nužan preduvjet je efikasan pristup kvalitetnim prostornim podacima, koji moraju biti prostorno i tematski sveobuhvatni. Prostorno uređenje vjerojatno je najveći pojedinačni korisnik prostornih podataka, a tehnološki i društveni razvoj doveo je do novih potreba po pitanju njihova oblika, kvalitete, nabave i korištenja.

Uloga geoinformacija i kartografije u prostornom uređenju podrazumijeva više različitih segmenata; infrastrukturu prostornih podataka, informacijski sustav prostornog uređenja, analizu podataka u procesu donošenja odluka, produkciju vlastitih podataka, izradu i oblikovanje službenih kartografskih prikaza te prezentaciju planova prostornog uređenja javnosti (slika 1).

Slika 1. Tijek geoinformacija u prostornom uređenju

Tijek geoinformacija započinje istraživanjem postojećih podataka. Koriste se podaci o topografiji, nekretninama, vodovima, prometu, hidrografiji, podologiji, šumama, zaštiti okoliša, zagađivačima, razini buke, zaštiti prirode, zaštiti kulturne baštine, demografiji, gospodarstvu i mnogi drugi. Obzirom na to, stupanj razvijenosti infrastrukture prostornih podataka na određenom području ključan je faktor brzine i kvalitete izrade planova. U svrhu nabave i korištenja tih podataka te upravljanja vlastitim podacima, započete su aktivnosti na modeliranju i uspostavi informacijskog sustava prostornog uređenja. Sustav bi trebao sadržavati informacijsku jezgru s podacima od interesa za kompletan sustav prostornog uređenja, podsustave s podacima iz određenih užih područja, te vezu s ostalim sustavima.

Proces planiranja prostornog uređenja rezultira produkcijom velike količine vlastitih prostornih podataka - planiranih zona, lokaliteta i koridora. Mnogi od tih podataka su usko povezani s postojećim stanjem prostora što se u donošenju odluka o novim zahvatima naročito uvažava. Takav model zasnovan je u velikoj mjeri na višeslojnoj analizi podataka koju omogućuje primjena GIS tehnologije.

Kartografija u prostornom uređenju je neizbježno sredstvo izražavanja i prezentiranja planskih ciljeva. Planovi prostornog uređenja sadrže službene kartografske prikaze, propisane podzakonskim aktom. Smatra se da je poželjno što više planske ciljeve i odredbe prikazati kartografskih putem, te je sadržaj prikaza, ovisno o vrsti plana, vrlo opširan. Ukoliko se uzme u obzir sveobuhvatnost sustava prostornog uređenja te raspon planova od razine države do razine detaljnih planova, može se reći da kartografski prikazi planova prostornog uređenja čine najbrojniji skup tematskih karata u državi. Službeni i pravni karakter planova zahtjeva da kartografski prikazi moraju imati svoj službeni sadržaj i kartografsko oblikovanje. U definiranju kartografike planova nastojalo se zadržati određene tradicionalno usvojene boje i signature koje su baština višedesetljetne tradicije. Kvalitetno kartografsko oblikovanje nužno je za ispravno tumačenje plana, jer omogućuje jednoznačno i jasno prikazivanje planskih ciljeva.

Prostorno uređenje u pravnom i demokratskom društvu posebnu važnost posvećuje prezentiranju planova prostornog uređenja. Informiranost javnosti o odredbama i ciljevima planova od interesa je kako za javnost, tako i za državu. Time se smanjuje stupanj nepoštivanja planiranog uređenja prostora (i sve negativne posljedice koje iz toga proizlaze), povećava se stupanj efikasnosti i transparentnosti tržišta nekretninama, povećava se sigurnost vlasništva i zaštita interesa vlasnika nekretnina, te se poboljšava kvaliteta projektantskih usluga. Internet, kao osnovni medij informacijskog društva, vrlo je pogodan za tu svrhu, te je prezentiranje planova putem interaktivnih web prikaza sve više pravilo, a sve rijeđe iznimka.

Geoinformacije i kartografija neizostavan su alat prostornog uređenja, od početka procesa planiranja do realizacije planova. Na taj način posredno njihova kvaliteta utječe na kvalitetu života pojedinca i društva u cjelini, te je vrijedno uložiti dodatni napor u savladavanju određenih trenutnih poteškoća u tom području (slika 2).

Slika 2. Utjecaj kvalitete geoinformacija i kartografije u prostornom uređenju na kvalitetu života pojedinca i društva

Ključne riječi: geoinformacije, kartografija, prostorno uređenje