Temeljno svojstvo prostornog objekta nije samo njegova veza s prostornom, već vrlo često i s njegovom vremenskom karakteristikom. Standardizirana konceptualna shema za opisivanje vremenske karakteristike prostornih objekata povećava upotrebljivost geoprostornih informacija za posebne vrste primjene, kao što su prostorno vremenske simulacije ili modeliranje predikcija. Time prostorni podaci postaju interesantni cijelom nizu znanstvenih i tehničkih disciplina, ali i drugim tržištima, kao što su npr. energetika, telekomunikacije, marketing, financije, itd. Svaki objekt stvarnog svijeta moguće je smjestiti u prostor pridruživanjem određenog skupa koordinata u nekom referentnom koordinatnom sustavu. Na sličan je način prostorne podatke moguće smjestiti i u vremenski okvir definirajući vremenske koordinate u nekoj referentnoj vremenskoj skali. Kao osnovna fizikalna veličina, vrijeme je dimenzija analogna bilo kojoj drugoj prostornoj dimenziji. Kao i prostor, i vrijeme ima geometriju i topologiju. Objekt u vremenu zauzima položaj koji se može odrediti u odnosu na vremenski referentni sustav. Kao što objekt možemo odrediti u vremenskom referentnom sustavu, tako je moguće odrediti i međusobne vremenske odnose prostornih objekta. Vremenske relacije prostornih objekata kao što su prije, kasnije, za vrijeme, itd. čine vremensku topologiju. Povijesno gledajući, vremenske karakteristike objekata bile su tretirane kao tematski atributi prostornih objekata. Npr. objekt "zgrada" može imati atribut "datum izgradnje". Novi trendovi zahtijevaju opisivanje karakteristika objekata kao funkcije vremena. Operateri civilne zaštite i državne administracije koji se bave prostornim planiranjem, upravljanjem okolišem, te upravljanjem u kriznim situacijama trebaju prostorno-vremensku obradu geoinformacija kao potporu za donošenje odluka. Trenutačne infrastrukture prostornih podataka (IPP), kao ni buduća europska infrastruktura prostornih podataka ne prepoznaju te potrebe jer samo djelomično pružaju mogućnost upravljanja vremenskim aspektom prostornih podataka. Integracija skupova geopodataka INSPIRE-a i operativnih baza podataka koje se koriste za upravljanje u kriznim situacijama i civilnoj zaštiti nije na zadovoljavajućoj razini. Jedan od rezultata projekta BRISEIDE je proširenje modela podataka razvijenih u kontekstu prethodnih projekata EU-a, kao i prijedlog proširivanja metapodatkovnog profila INSPIRE-a s elementima za opisivanje vremenskih karakteristika prostornih podataka. Rezultati projekta testirani su i potvrđeni u različitim kontekstualnim scenarijima unutar okvira BRISEIDE širom EU s naglaskom na upravljanje u kriznim situacijama. Različiti pristupi vremenskog modeliranja prostornih objekata za potrebe projekta BRISEIDE, kao i metapodatkovni profil BRISEIDE-a nastao proširivanjem metapodtakovnog profila INSPIRE-a s elementima standarda ISO 19115 bit će prikazani u ovome radu.