5. Prikaz rezultata: od snimki do realnosti

Zbog složenosti zadatka diplomskog rada, u svrhu cjelovite i sveobuhvatne realizacije teme, bilo je neophodno kombinirati više korisničkih programa. Kao rezultat toga, iz različitih faza projekta, proizašli su različiti konačni rezulatati. Ovi rezultati, uz obješnjenje o njihovoj primjeni u arheologiji, biti će prikazani u ovom poglavlju.

5.1. Skenirani aerosnimci

Fotografije Zemljine površine snimljene iz zraka uvijek posebno privlače pažnju promatrača. Za razliku od karte koja daje simboličan prikaz, na fotografijama iz zraka zabilježena je slika stvarnosti u trenutku snimanja. Na njoj se vide pojedini objekti koji se na karti ne prikazuju, što korisnicima specifičnih informacija može biti od velike koristi.

Slika 45. Crno-bijele aerosnimke formata 23 ×23

Iako izgledaju atraktivno, prikazane fotogrametrijske snimke ( Slika 45) područja Bapske, imaju određene nedostatke. Ovakve snimke nisu mjerne snimke i iz njih ne možemo dobiti pravu predodžbu o reljefu, što je zapravo bio jedan od glavnih zahtjeva arheologa.

Nemjerljivost fotografije ispravlja se postupkom optičkog redresiranja u kojem se perspektiva fotografije prevodi iz perspektive približno vertikalne ili kose snimke u perspektivu strogo vertikalne snimke i svodi na željeno mjerilo.

Digitalni ortofoto područja Bapska-Gradac izrađen je u mjerilu 1:5000 iz crno-bijelih snimki. Izrađenom ortofotu u programu AutoCAD pridodan je okvir, karografska mreža i vanjski opis i na taj način nastala je digitalna ortofoto karta ( Slika 46). Da bi se konfiguracija terena dodatno naglasila, na ortofoto kartu ucrtane su slojnice i kote. S obzirom da na izrađenoj ortofoto karti prevladavaju tamni tonovi, zbog čitljivosti, preglednosti, pa i estetičnosti, izabran je bijeli prikaz.

Slika 46. Digitalna ortofoto karta Bapska-Gradac (detalj)

Arheolozi, koji su do sada koristili rukom izrađene skice lokaliteta, ovim su dobili georeferenciranu osnovu u digitalnom obliku koju mogu, usporedo sa razvojem projekta jednostavno nadopunjavati podacima sa terena, ucrtavati pozicije pronađenih ostataka i predmeta, te na osnovu raznih analiza dobiti rekonstrukciju najbližu idealnoj. Izrađeni DOF, upotrebljavan zasebno ili u zajedništvu sa vektorskim podacima, služi za dobivanje jednostavnih informacija, kao što su koordinate točaka, udaljenosti, površine i volumeni.

Jedan od glavnih preduvijeta za izradu digitalnog ortofota je postojanje digitalnog modela reljefa. Digitalni model reljefa je brojčani zapis položajno i visinski određenih točaka i geometrijskih elemenata koji prikazuju reljef zemljišta i iz njih izračunat matematički model Zemlje. Iako predstavlja jednu od najvažnijih karika u procesu izrade digitalnog ortofota, DMR je proizvod koji se može tretirati i zasebno.

U projektu Bapska-Gradac, podaci DMR-a korišteni su za izradu slojnica i ortofota, te kao ulazni podaci za izradu različitih perspektivnih prikaza terena.

Ovisno o stupnju složenosti zadatka i zahtijevanim informacijama o objektima, postoje različite razine vizualizacije trodimenzionalnih prikaza. Šire područje lokaliteta Bapska-Gradac prikazano je sa tri različita modela ( Slika 47): žičani model, model u boji i teksturirani model.

Slika 47. Prikaz terena žičanim modelom, modelom u boji i teksturiranim modelom

Žičani model uglavnom se koristi za modeliranje, dok se u vizualizaciji prednost daje bojanim i sjenčanim modelima. Projiciranjem ortofota na DMR dobije se fotorealistični model terena, čiji izgled najvjernije odgovara stvarnom području.

Sjenčanjem, bojanjem i teksturiranjem perspektivnih prikaza terena može se postići realističan izgled terena, ali još uvijek se radi o statičnom prikazu modela. Da bi istaknuli sva karakteristična obilježja terena, potrebno je kreirati više prikaza iz različitih točaka pogleda. Upravo zato, izrađen je interaktivni dinamički prikaz koji će arheolozima služiti u prezentacijske svrhe. Takav fotorealističan prikaz predstavlja rekonstrukciju terena najbližu idealnoj, iz koje je moguće bolje razumjeti utjecaj reljefa na nastanak života u ovom području. Teren je prikazan u trodimenzionalnom prostoru koji kod korisnika stvara osjećaj prividne stvarnosti. Korisnik se može samostalno kretati, slobodno istraživati i analizirati teren, približiti se nekom detalju sa raznih strana te ga bolje proučiti.

Slika 48. prikazuje niz isječaka iz kratke animacije panoramskog preleta (engl. fly through) virtualnog terena. Animacija i interaktivni dinamički prikaz spremljeni su na priloženom mediju.

Slika 48. Isječci iz preleta virtualnog terena