Program
9. savjetovanje Kartografija i geoinformacije uz Svjetski dan GIS-a
|
Danko Markovinović |
Stanje službene kartografije u 2012. i 2013. godini |
|
|||||||||
|
Zvonko Gržetić Nenad Leder |
Pomorska kartografija i hidrografija – razvoj i trendovi kod nas i u svijetu |
||||||||||
|
Josip Halamić |
Geološke karte u Republici Hrvatskoj: jučer, danas, sutra |
||||||||||
|
Nives Kozulić Stjepan Gverić Andrea Vukasović-Lončar |
Značaj kvalitete geodetskih podloga u prostornom planiranju i urbanizmu |
||||||
|
Branko Puceković |
Pogodnost ISO normi u ocjenjivanju kvalitete TK25 |
||||||
|
Ante Šiljeg Sanja Lozić Vlatko Roland |
Usporedba metoda interpolacije u izradi digitalnog modela reljefa – primjer PP Vransko jezero |
|
Zdenko Bilić Robert Župan |
Istraživanje upotrebljivosti sučelja u kartografskim aplikacijama dlanovnika |
||||||
|
Vlatko Roland Denis Radoš Ante Šiljeg |
Upotreba kartografske tehnike bump mapping na primjeru karte NP Mljet |
||||||
|
Ante Šiljeg Marko Fabulić Sanja Lozić |
Batimetrijsko istraživanje Vranskog jezera |
||||||
|
Diego Košta |
Prostorni podaci u akcijama traganja i spašavanja HGSS-a |
||||||
|
Zrinka Banić |
Suradnja Hrvatske gorske službe spašavanja i Centra za jadranska toponomastička istraživanja Sveučilišta u Zadru |
|
Josip Faričić |
Problemi kartografskih prikaza prostornoga rasporeda religija |
|||||
|
Vlatko Roland Mirjana Trošelj |
Topografija mirila na južnom Velebitu – geomorfološki krajobraz u sakralnoj interpretaciji mirila |
|||||
|
Vesna Poslončec-Petrić Talita Peruško Stanislav Frangeš |
GIS Istarske županije i izrada tematskih karata |
|||||
|
Dejan Lovrinčević Pejo Bročić |
Prijedlog poboljšanja prikaza izobata i sektorskih svjetala na pomorskim kartama |
|||||
|
Ana Mihaljević Dražen Tutić |
Kartografija i geoinformacije za potrebe popisa stanovništva |
|||||
|
Mladen Pahernik Nenad Buzjak Neven Bočić |
Digitalne geomorfološke karte Republike Hrvatske |
|||||
|
Natalija Špeh Katarina Ostruh Blaž Barborič |
Noise as an indicator of residential areas’ quality in the Municipality of Velenje, Slovenia |
|||||
| Mladen Pahernik |
Hrvatska vojna kartografija – stanje i perspektive razvoja |
||||||
|
Dubravko Gajski |
Nastava GIS-a na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu |
| Mirjana Jurić |
Uloga arhiva kao baštinske ustanove u sustavu obrazovanja na primjeru kartografskog gradiva |
||||||
|
Ružica Vuk Biljana Vranković |
Kartografija u obrazovanju – postignuća učenika na ispitima vanjskog vrednovanja iz domene kartografska pismenost |
||||||
|
Kristina Jezidić Antonio Morić Španić Marija Zeljko |
GIS u gimnazijskom obrazovanju u dodatnoj nastavi geografije |
||||||
|
Dražen Tutić |
Kartografija u nastavi Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu |
||||||
| Miljenko Lapaine | Kartografske projekcije u nastavi geografije |
| Mirko Husak |
Atlas der Neederlanden – izrada faksimila bibliofilskog izdanja |
||||||
|
Ivka Kljajić Matija Razum |
Karta otoka Paga u izolarima Antonija Milla |
|
|||||
|
Mithad Kozličić Dubravka Mlinarić |
Zadarski akvatorij u Pîrî Reisovom Plovidbenom priručniku iz 1526. godine |
||||||
|
Zachary Jones |
Mapping Croatian Culture in the City of Pula |
||||||
|
Martina Triplat Horvat Miljenko Lapaine |
Početna istraživanja o kartografskoj projekciji karte Nuova carta geografica dello Stato Ecclesiastico J. R. Boškovića i C. Mairea |
||||||
|
Želimir Župljanin Ivka Kljajić |
Münchenski atlas s kartografskim prikazima hrvatskih gradova |
Stručni obilazak otoka Paga 22. 11. 2013.
Polazak autobusom u 9:00 sati ispred Odjela za geografiju Sveučilšta u Zadru, F. Tuđmana 24 i
Pag je otok koji pripada sjevernodalmatinskoj otočnoj skupini. Njegova površina je oko 280 km2, a na otoku živi oko 8500 stanovnika. Otok je brdovit, građen od vapnenca i fliša. Između dva niza brda pruža se Novaljsko-paška udolina i kojoj se nalazi Paški zaljev. Krajolik otoka vrlo je raznovrstan. Velik dio otoka, osobito onaj koji je izložen buri, je kamenjar, a manji dio, zaklonjen od bure, čini makija, šuma hrasta crnike i hrasta medunca. Na otoku se uzgajaju maslina, vinova loza, povrće i voće. Na gotovo cijelom otoku razvijeno je pašnjačko ovčarstvo s kojim je povezana proizvodnja sira i drugih mliječnih proizvoda. Po broju stanovnika najveća naselja na otoku su Pag, Novalja i Povljana. Otok Pag s kopnom spaja most preko Ljubačkih vrata.
Na Pagu ćemo posjetiti grad Pag s njegovom povijesnom jezgrom, Zbornu crkvu Marijina Uznesenja, Kneževu palaču i Muzej soli. Upoznat ćemo se s paškom čipkom, paškom nošnjom, paškim sirom te s tradicionalnim procesom proizvodnje soli. Put se nastavlja do najsjevernijeg dijela otoka Paga, mjesta Lun, gdje rastu velike masline, među kojima neke starije od 1500 godina. Dio lunskog maslinika proglašen je specijalnim botaničkim rezervatom.
U sklopu stručnog obilaska bit će organiziran zajednički objed s domaćim specijalitetima i domaćim vinom.
Povratak u večernjim satima.