25. rujna 2021. Hrvatsko kartografsko društvo organizira izlet na Medvednicu, upoznavanje s njezinim osnovnim geografskim i geološkim karakteristikama te prezentaciju primjene GPS-a u planinarstvu i kartografiji. Polazak od crkve u Šestinama je u 10:00 sati. Pokraj kapelice sv. Roka i Šestinskog lagvića ide se markiranom stazom br. 12 do Medvedgrada. Na žalost, Medvedgrad je zatvoren, pa se nećemo moći popeti na vrh kule gdje se nalazi se GPS-točka. Markirani put dalje vodi prema domu Grafičar gdje nas čeka planinarski ručak. U neposrednoj blizini je rudnik Zrinski koji zainteresirani mogu razgledati uz stručno vodstvo.
Povratak je oko 14:00 sati pokraj kapelice sv. Jakoba (trigonometar), preko Kraljičina zdenca, pa poučnom stazom Miroslavec do Šestinskog lagvića, odnosno Šestina. Silazak traje oko sat i pol.

Šestine (291 m), nekoć selo poznato po slikovitoj šestinskoj narodnoj nošnji danas je podsljemenska četvrt grada Zagreba. Iznad sela nalazio se nekoć Kulmerov dvorac (331 m), koji je sagradio prije 400 godina Stjepko Gregorijanec, vlasnik Medvedgrada, a poslije su mu bili vlasnici Zrinski, Čikulini, Sermagei i Kulmeri. Izgorio je 1944., a zadnji mu je vlasnik bio Miroslav Kulmer, koji je rekordno dugo bio predsjednik HPD-a (29 godina). Uz crkvu je prigrađen mauzolej grofovske obitelji Kulmera. Tu je i grob spomenutoga Miroslava Kulmera (1861- 1943). Iza župne crkve je groblje gdje se nalazi i grob Ante Starčevića sa znamenitim spomenikom kipara Ivana Rendića. Šestine su dobra polazna točka za izlete po Medvednici.

Medvedgrad. Ruševine ovoga tipičnoga srednjovjekov- noga zamka nalaze se na šiljatoj glavici visokoj 593 m. Bio je okružen dvostrukim prestenom debelih obrambenih zidova i s dvije branič-kule, sjevernom i južnom. U kule se ulazilo kroz vrata na prvom katu. U gradu su bile dvije stambene palače i nekoliko gospodarskih zgrada. Konzervatorskim radovima zidovi su učvršćeni, a restaurirani su južna branič-kula, djelomice zapadna i istočna palača, i u cijelosti oktogonalna kapelica sv. Filipa i Jakova s kamenim uglovima, rozetama i tri metra visokim romaničkim portalom. Sjeverno od nje bila je u kamenu škriljevcu cisterna za vodu 5×4 m, dublja od 4 m. U grad se ulazilo sa sjevera kroz uzak ljevkast prolaz između unutrašnjega i vanjskog zida. Medvedgrad su sagradili zagrebački biskup Filip i zagrebački Kaptol u razdoblju od 1249. do 1254. Često je mijenjao vlasnike. Gospodari su mu bili, osim kraljeva i zagrebačkih biskupa, kanonik Toristi, Babonići, grofovi Celjski, braća Weysfriath, Stjepan Frankopan, Juraj Brandenburški, Ivan Karlović, grofovi Zrinski i Gregorijanci. Za Gregorijanaca, grad je 1590. toliko oštećen potresom da je morao biti napušten te se već od 1642. spominje kao ruševina. Više o povijesti Medvedgrada vidi Nada Klaić: "Medvedgrad i njegovi gospodari" (Globus, Zagreb, 1987). Ispod branič-kule uređen je 1994. Oltar hrvatske domovine, djelo kipara Kuzme Kovačića, kao mjesto odavanja počasti hrvatskoj suverenosti i povijesnim velikanima. Taj spomenik tvore velike kamene kocke različitih vrsta kamena i veličina s isklesanim hrvatskim motivima iz vremena kneza Branimira, velikim križem i stihovima hrvatske himne posložene uz hrvatski grb. U obnovljenoj gospodarskoj zgradi u zapadnom krilu nalazi se ugostiteljski objekt "Medvedgrad". Do Medvedgrada se može automobilom, asfaltiranom cestom od 4 km koja se odvaja u Lukšiću i uspinje se do parkirališta na prijevoju Glogu.

Dom PD-a "Grafičar". Nalazi se na Rudarskom sedlu, podno Malog Sljemena, na visini od 864 m, uz proplanak okružen šumom. Sagrađen je od drva i kamena u alpskom stilu. U prizemlju je velika blagovaonica i kuhinja, a na katu su spavaonice s ukupno 32 ležaja. Dom ima telefon, vodovod, elektriku i stalno je otvoren i opskrbljen. Pod upravom je PD-a "Grafičar" iz Zagreba. Obratiti pozornost na malu alpinističku zbirku izloženu u prozoru lijevo od ulaza. U okolici su klupe i stolovi za oko 200 izletnika. Dom je pristupačan i motornim vozilima Sljemenskom cestom. Tri minute (200 m) jugozapadno od doma nalaze se u šumi u tzv. Rudarskom vrtu, zanimljivi ostaci rudnika grofova Zrinskih.

Rudnici Zrinski. Na visini oko 830 m nalaze se ostaci staroga rudnika galenita po kojima je Rudarski vrt dobio ime. Tu su ostaci rudarskih rovova i galerija gdje se još i danas može naći kristala olovnog sjajnika uprskanog u kamen. Rudnik su eksploatirali grofovi Zrinski u 17. st. (spominje se već 1609.) zbog srebra što ga je galenit sadržavao (0,049%). Godine 1993. rovovi su zaslugom Šumarije "Zagreb" očišćeni i uređeni. Zanimljivi su ne samo kao izletnički, nego i kao poučan objekt za studente rudarstva.

Kapelica sv. Jakoba.Prvi se put spominje 1746. kao drvena kapelica koju su vjerojatno sagradili rudari iz obližnjeg rudnika Zrinskih. Sadašnja zidana kapelica u gotskom stilu, koja potpada pod šestinsku župu, sagrađena je 1847., a temeljito je obnovljena 1935. po planu arh. Denzlera koji je sagradio i Sljemensku kapelicu. Novo svetohranište je ukrašeno starom hrvatskom ornamentikom. Od kapelice se pruža lijep vidik na Zagreb i Posavinu.

Kraljičin zdenac se nalazi na visini od 529 m i jedan je od najjačih izvora potoka Kraljevca, koji se u donjem toku zove Medveščak. Temperatura vode u izvoru je 10oC. Ime mu potječe od legendarne Crne kraljice, vjerojatno Barbare Celjske, druge žene kralja Sigismunda, koja je po narodnom kazivanju ovdje pod Medvedgradom imala svoj majur (prva polovina 15. st.). Pored izvora podigao je prije 1. svjetskog rata grof Kulmer iz Šestina lugarnicu, a ispod nje uredio ribogojilište za pastrve. Prije desetak godina zgrada je dotrajala i na njezinu mjestu je Šumarija "Zagreb" uredila novo izletište, s klupama i stolovima za odmor izletnika (zgrada je u privatnom zakupu i pruža ugostiteljske usluge). Izvor je prije jednog stoljeća bio najpopularnije zagrebačko izletište. Članovi HPD-a ozidali su ga već 1881., iduće su godine sagradili pored izvora drveno sklonište i markirali prilazne puteve, 1894. nad izvorom postavili spomen ploču, a 1898. produžili put od Zdenca na Sljeme. Godine 1980. probijena je od Zdenca uzbrdo posve nova, vrlo udobna pješačka staza do doma PD-a "Grafičar". Budući da ju je gradila mladež dobrovoljnim radom, nazvana je Omladinskom stazom.

Poučna staza "Miroslavec". Oko 150 m iza "Šestinskog lagvića" odvaja se kod skloništa desno od ceste lijepo izvedena pješačka staza, kojom ima uz potok Kraljevec 3 km laka uspona kroz šumu. Na kraju staze je račvanje, lijevo preko mostića na potoku do Kraljičina zdenca, a ravno dalje uzbrdo na Sljeme (Markacija 1M). Šumarija "Zagreb" je taj put uredila kao poučnu stazu. Na najvažnijim mjestima postavljene su ploče koje upozoravaju na različite prirodne značajke uz stazu, na odmorišta i izvore pitke vode, a i na kulturu ponašanja u šumi.

Sastavio M. Lapaine prema Ž. Poljak: Hrvatske planine, Golden marketing, Zagreb, 2001.