TRAUX, MAXIMILIAN DE
CARTE von DALMATIEN und dem GEBIETH von RAGUSA aus ächten Quellen / gezogen und bearbeitet von M[ax]. de] T[rau]X Herausgegeben von Schreyvogel und Riedl; Im Kunst und Industrie Comptoir; Gestochen von C. Stein. - Italienische Meilen 60 auf einen Grad [= 206 mm]; Deutsche Meilen 15 auf einen Grad [= 209 mm]. - Wien und Pest: Maximilian de Traux, 1810. - 1 karta u 8 listova; bakrorez; svaki segment 573×433 mm, ukupno 2840×1000 mm

sign: ZN-Z-XIX-TRA-1810-I,II,III,IV,V,VI,VII,VIII; Zbirka Novak

     Karta Dalmacije i Dubrovačke Republike u osam listova. Jadransko more nosi naziv ADRIATISCHES MEER oder MEER BUSEN von VENEDIG. Vanjski rub označen je ornamentalno geometrijskom bordurom. Značaj ove karte je da zbog krupnog mjerila detaljno prikazuje granicu između Austrijskog i Turskog Carstva.
     List I donosi naslov karte, strelicu s oznakom sjevera i 42. stupnja sjeverne geografske širine (42ster Grad nördlicher Breite). Ucrtan je otok Mljet (Insel Meleda). Ispod naslova nalazi se tumač geografskih znakova i linearno mjerilo.
     List II prikazuje čitavo područje Dubrovačke Republike s označenom granicom prema Hercegovini (Erzegovina). Tursko Carstvo, tj. Hercegovina imaju izlaze na more kod Kleka i Sutorine, što odgovara odredbama mira u Srijemskim Karlovcima 1699. Označena je stara jezgra Dubrovnika s prigradskim naseljima. Dubrovnik nosi ime RAGUSA Illir. Dubrovnich.
     List III prikazuje otoke Hvar (Insel Lesina vormahls Pharia), Korčulu (Insel Curzola), Lastovo (I. Lagosta) i dio otoka Visa (Lissa) s gradom Visom. Ucrtan je i dio otoka Brača te jedan dio Hvarskog i cijeli Korčulanski kanal.
     List IV prikazuje južnu Dalmaciju od Omiša (ALMISSA) do delte Neretve. Granica s Turskim Cartvom polukružno zaobilazi utvrde Imotski (F. Imoschi) i Vrgorac (F. Vergoraz) u zaleđu. Otok Brač nosi naziv Brazza vorm. Brattia od. Crathis. Poluotok Pelješac označen je kao Halb-Insel Sabioncello.
     List V prikazuje obalu od Murtera (I. Morter) na zapadu do Šolte (Insel Solta) na istoku. Detaljno je ucrtan grad Šibenik s prigradima, Šibenskim kanalom i kanalom Sv. Antuna (Canal S. Antonio). I Trogir (TRAU) s okolicom je precizno prikazan.
     List VI prikazuje kopneni dio srednje Dalmacije. Granica prema Bosni polazi od nekadašnje Tromeđe (Triplexa Confiniuma) na zapadu, polukružno zaobilazi utvrdu Prolog (Torre Prologh), koja ostaje na turskoj strani, i ide dalje na istok. U obalnom dijelu je prikazan Split s priobaljem (SPALATO Illir. Split vorm. Palatium Diocletianis) i Kaštelanskim zaljevom. Obala Kaštelanskog zaljeva nazvana je najljepšom obalom Dalmacije (Schönste Küste Dalmatiens). U zaleđu su prikazani gradovi Drniš (Dernis) i Knin (KNIN), gornji tok rijeke Krke (Kerka F.) do ušća u Prokljansko jezero (See Proclian). Označen je grad i tvrđava Skradin (SCARDONA).
     List VII prikazuje zadarsko priobalje s gradom Zadrom (ZARA vorm. Jadera) i Biogradom (Zara vecchia vorm. Alba Maris Illir. Bielograd). Ucrtano je Vransko jezero (See von Vrana). Prikazan je Zadarski kanal s otocima Ugljanom (I. Uglian) i Pašmanom (I. Pasman). Slijede Dugi otok (Isola Grossa) i Kornatski arhipelag s otokom Kornatom (I[nso].Le Incoronate).
     List VIII prikazuje najzapadniji dio Dalmacije s ucrtanom granicom prema Hrvatskoj. Granica počinje u Velebitskom kanalu (Canal della Morlacca) i prelazi grebenom Velebita (Gebürgs - Kette des Vellebich) do samog ruba karte, praveći polukrug, do Triplex Confiniuma na listu VII (Medwigie Glavizza, Dreyfache Grenze). Prikazan je Novigradski kanal, koji tjesnacom Novsko ždrilo (Barolagno) prelazi u Novigradsko more (Mare di Novigrad) i preko Karinskog ždrila u Karinsko more (Mare di Carin). Ucrtan je istočni dio otoka Paga s istoimenim gradom. Prikazan je Nin (NONA) kao utvrđeni otočić, i cijeli niz malih utvrda uz rijeku Zrmanju (Zermagna F.).