KALOGJERA, Ante, geograf, metodičar i prostorni planer (Korčula, 30. VIII. 1931). Osnovnu školu pohađao je u Korčuli, a srednju koju je završio 1952. u Korčuli i Zagrebu. Diplomirao je 1957. na Geografskom odjelu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) Sveučilišta u Zagrebu na kojem je i doktorirao 1964. Godine 1970. dobio je stipendiju za specijalizaciju u Italiji, gdje je boravio godinu dana na više znanstvnih ustanova i upoznao složenu geografsku problematiku te zemlje. Po diplomiranju zaposlio se u tadašnjem Urbanističkom birou u Splitu, gdje je obavljao poslove geografa analitičara do odlaska na odsluženje vojnog roka te izradio više stručnih radova za potrebe prostorno-planskih dokumenata. Povratkom iz vojske predavao je Geografiju na Učiteljskoj školi u Šibeniku i Regionalnu geografiju na Višoj pedagoškoj školi Split - centar Šibenik. Na Pedagoškoj akademiji u Šibeniku radio je od 1962, najprije kao predavač, a od 1965. u zvanju profesora više škole. Godine 1966. prešao je na Pedagošku akademiju u Splitu na kojoj je predavao kolegije: Fizička geografija, Regionalna geografija Svijeta, Stanovništvo i Metodika nastave geografije te vodio stručnu geografsku praksu studenata. Nekoliko godina predavao je kolegij Geografski aspekti revitalizacije građevinskog naslijeđa kao vanjski suradnik na poslijediplomskom studiju Zaštita i revitalizacija građevinskog naslijeđa na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1972. izabran je za docenta na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a do 1974. preuzeo je, uz rad na Pedagoškoj akademiji u Splitu i geografske kolegije na Ekonomskom fakultetu u Splitu i ekonomskim studijima u Dubrovniku. Studij geografije na Pedagoškoj akademiji u Splitu ukinut je 1976, ali je predavanja održavao do 1978. Nakon integracije Pedagoške akademije u Splitu u Filozofski fakultet u Zadru vodio je kolegije Geografija turizma i Metodike nastave prirode i društva. Bio je uključen i u poslijediplomski studij Pomorstvo istočne obale Jadrana na Filozofskom fakultetu u Zadru. Direktor RO Filozofski fakultet u Zadru bio je 1982-85. U zvanje izvanrednog profesora izabran je 1983. na Filozofskom fakultetu u Zadru, na kojem je u dva mandata bio dekan od 1985. do 1988. kada je prešao na novootvoreni Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu na kojem je predavao Metodiku nastave geografije i Osnove geografije. Godine 1988. stekao je zvanje redovitog profesora na PMF-u u Zagrebu, a u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora kao trajno zvanje izabran je 1999. Osnivanjem Odsjeka za geografiju na Filozofskom fakultetu u Zadru vratio se 1994. u stalni radni odnos u toj ustanovi gdje je ostao do umirovljenja 2001. godine. Vodio je kolegije Fizička geografija (Geomorfologija, Klimatologija, Hidrografija) i Osnove kartografije. Od 2000. godine bio je angažiran na poslijediplomskom studiju Povijest Jadranskog pomorstva na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zadru. Nakon umirovljenja ostao je i dalje vanjski suradnik Filozofskog fakulteta u Zadru, kao mentor i nositelj pojedinih kolegija na Odsjeku za geografiju, predavač na poslijediplomskim studijima. Bio je voditelj oko 80 diplomskih radova. Autor je nekoliko srednjoškolskih udžbenika kao i poglavlja u knjigama. Objavio je više od 70 znanstvenih i stručnih radova. Bio je član brojnih organizacijskih i počasnih odbora kongresa i znanstvenih skupova te sudjelovao s referatima na više međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova. Znastvene i stručne radove objavljuje u publikacijama i časopisima: Hrvatski geografski glasnik, Geografski horizont, Geoadria, Geographica Iugoslavica (Ljubljana), Abruzzo (Rim), Radovi geografskog instituta Sveučilišta u Zagrebu, Radovi Pedagoške akademije Split, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, te u zbornicima: Zbornik otoka Korčule, Pašmanski zbornik, Benkovački zbornik, Rapski zbornik, Rogoznički zbornik i dr. S Tomislavom Jelićem izradio je tematske karte Hrvatske u Atlasu svijeta za školu i dom kojeg je izdala Mozaik knjiga iz Zagreba 2000. godine. Sudjelovao je na znanstvenim projektima Procesi geografskog zoniranja u primorju, s temama Otok Korčula i Kninsko-drniška zagora 1962-66, Morfološko izučavanje Jadranskog bazena s temom Prostor srednjeg Jadrana Šibenik - Lastovo 1972-75, Znanstvene osnove dugoročnog društveno-ekonomskog razvoja Dalmacije do 2000. godine. s temom Prirodne karakteristike i obilježja Dalmacije. Bio je voditelj multidisciplinarnog projekta Split 1880-1941. (1991-96) i nositelje teme Demografske karakterisitike splitske regije. Od 1996. surađuje na znanstveno-istraživačkom projektu Geografske osnove razvoja malih hrvatskih otoka. Svojim prinosima surađuje, osim u ustanovama u kojima je bio zaposlen i u Geografskom institutu Sveučilišta u Zagrebu, Ekonomskom institutu u Splitu, Urbanističkom zavodu Dalmacije u Splitu, Zavodu za urbanizam općine Šibenik, Mediterrannean Action Plan Šibenik, Leksikografskom zavodu "Miroslav Krleža", Školskoj knjizi Zagreb, HAZU i dr. Sudjelovao je u izradi elaborata i studija: detaljni planovi Prižbe, Korčule, Biograda; generalni plan područja općine Korčula; generalni urbanistički plan Šibenika; urbanistički planovi područja Murter - Pirovac i Vodice - Tribunj; prostorni plan Zajednice općina Split i dr. Od 1994. predsjednik je Povjerenstva za polaganje stručnog ispita za zvanje nastavnika i profesora geografije te učitelja za predmet Priroda i društvo, a od 1999. član je Matičnog povjerenstva za geoznanosti. Pomoćnik je glavnog urednika časopisa Geoadria. Član je Hrvatskog geografskog društva od 1952. Zahvalnicu za uspješan rad i unapređenje geografske struke dobio je od Hrvatskog geografskog društva Zadar 1996.