Index
ImpresumUvodKatalogKartografiSponzoriPrijeHomePoslije

 BANOVAC, Branka
 BATISTA, Verigo
BAUČIĆ, Stipe
BEAUTEMPS-BEAUPRÉ, 
  CHARLES FRANÇOIS
BIRIN, Igor
 BOCK, Fried
 BONIFACIO, NATALE
 BOUCAUT, Steffano
BRAUT, Napolion
CORONELLI, VINCENZO MARIA
CVITANOVIĆ, Alfonso
D'ADDA, Antonio
D'EMILIJS, Luigi
DOKOZA, Serdo
FARIČIĆ, Josip
FAVENTINI, Kuzma
FEOLI, A
 FINCK, Josef
 FLODER, A
 FORTIS, Alberto
 FRANGEŠ, Stanislav
FURLANETO, Lodovico
 GOLDNER, Milena
 GRAFF, Božidar
 GRANDIS, Antonio
 GRIMANI, Francesco
 HATZINGER
 HEINBUCHER
 HIRSCHMANN, Ruth
 JAKAŠA, Darije
 JUSTER, Giuseppe
 KALOGJERA, Ante
 KANZA, Antonio
 KISIĆ, Anica
 KLIMA
 KLOBUČARIĆ, Ivan
 KOZLIČIĆ, Mithad
 KRALJEV, Dragan
 KRIŽOVAN, Zvonimir
 LECHNER, R
 LEINWAND
 LEROTIĆ, Ivan
LODOLI, Giovanni Battista
LOVRIĆ, Paško
 LUČIĆ, Josip
 LUKAČEVIĆ, Nikola
 MAGAŠ, Damir
 MARKOVIĆ, Ante
 MARKOVIĆ, Mirko
 MARTINOVIĆ, Suzana
 MARTONITZ, Johann
 MATULOVICH, A.
 MEDAR, Mladen
 MELCHIORI
 MORTIER, Pierre
 MÜLLER, Antonio
 MÜLLER, Wilh(elm)
 MULJAČIĆ, Žarko
 NOVAK
 NOVAK, Ivo
 OBAD, Stijepo
 ODDI, Angielo
 PAAR, Ivan
 PANDŽIĆ, Ankica
 PAVLIČEVIĆ, Dragutin
 PEKOTA
 POSLONČEC-PETRIĆ, Vesna
 PROCHAZKA
 PUŠIĆ, Borivoj
 RACETIN, Filip
 REILLY, Franz Johann Joseph von
 REIS, Piri (Hadji Muhyiddin Piri)
 ROSACCIO, Giuseppe
 ROTA-KOLUNIĆ, Martin
 SANTINI, Giuseppe
 SANTINI, Pietro
 SCHAUER, A.
 SCHILLING
 SINDIK, Ilija
 SMOLJAN, Zdravko
 ŠOŠTARIĆ, Kruno
 ŠTEFANAC, Slavko
ŠULJIĆ, Leticija
 TABOROVIĆ
 TOPALOVIĆ, Duško 
 TRAUX, Maximilian
 VEKARIĆ, Nenad
 ZANCHI, Antonio de
 ZANNONI, ANDRIJA
 ZAVOREO, Franjo ŽUPAN, Robert
        

REIS, Piri (Hadji Muhyiddin Piri), gusar, moreplovac, admiral i kartograf (Gelibol, oko 1465-70 - 1554). Odrastao je u Galipolju (Gelibolu), onovremenoj najznačajnijoj turskoj pomorskoj bazi. Njegov stric Kemal Reis bio je poznati pirat i moreplovac s kojim je Piri počeo ploviti i četrnaest godina učio pod njegovim patronatom. Od 1487. do 1493. proveo je ploveći obalom sjeverne Afrike, Španjolske i Italije kao i otočjem zapadnog Sredozemlja. Kasnije je zapisao kako su tijekom toga vremena "...plovili Sredozemljem i nemilosrdno se borili protiv neprijatelja vlastite vjere." Za vrijeme plovidbe vodio je bilješke i skicirao obale i otočja. Skupljao je crteže i karte. Godine 1487. sudjelovao je u napadu na Malagu, iako mu je bilo tek 16 ili 17 godina. Sudjelovao je i u pomorskim bitkama kod Valencije, Sardinije, Sicilije i Korzike. Godine 1495. sultan Bejezid II. ponudio je njegovom stricu mjesto mornaričkog admirala i titulu Reis (što je najvjerojatnije značilo status admirala ili kapetana). U tursko-venecijanskom ratu 1499-1502. Piri je zapovjedao vlastitim brodom u Kemalovoj floti. Godine 1506. Kemal i Piri preuzeli su kontrolu na plovnoj ruti Sicilija-Tunis. Kemal je 1511. poginuo u brodolomu kod Rodosa, ali ga Piri na tom pohodu nije pratio. Prema izvještaju Katip Çelebije, Piri je surađivao i s turskim gusarom Barbarossom u pljačkanju francuskih trgovačkih brodova. U Galipolju je 1513. sastavio prvu od svoje dvije karte svijeta. Sačuvan je samo segment Atlantika s dijelovima zapadne afričke obale i istočne obale Novog svijeta. Karta je vjerojatno prikazivala cijelu Europu, Aziju, Afriku i otkrivene dijelove Amerike. Na marginama napominje da se služio Kolumbovom kartom. Godine 1517. zapovijedao je flotilom koja je pratila velikog vezira (Sadrazan) Ibrahim Pašu na putu u Aleksandriju. S dijelom flote plovio je Nilom uzvodno do Kaira, gdje je i predstavio svoju kartu svijeta sultanu (Yavuzu) Selimu I. Bilješke i karte objedinio je 1521. u prvu rukopisnu verziju Kitab-i Bahriye (Knjiga o plovidbi, upute za pomorce). Revidirani i prošireni (210 umjesto 130 poglavlja i karata) rukopis iz 1526. je posredovanjem Ibrahim Paše predan sultanu Sulejmanu Veličanstvenom. Taj praktični plovidbeni, ali i umjetnički rukopis nazivali su "...najvećom geografskom otomanskom zbirkom svoga vremena". Brojne kopije tog rukopisa čuvaju se u nekoliko biblioteka u Istambulu i širom svijeta. Osim obilja podataka o Sredozemlju, gradovima i zemljama na njegovim obalama, pruža vrlo precizne podatke o pomorstvu i navigaciji toga vremena. Knjiga počinje dugim poetskim uvodom, koji je najvjerojatnije napisao dvorski historik i književnik Muradi prema Pirijevim podacima. U uvodu druge verzije, pisane u stihovima, daju se informacije o gotovo svim uvjetima i aspektima plovidbe, o smjeru vjetra, kompasu, određivanju geografske širine, izradi i upotrebi karata, pomorskoj i oceanskoj geografiji kao i o novim geografskim otkrićima Španjolaca i Portugalaca. Središnji dio Kitab-i Bahriye pisan je prozom i sadrži preko 200 pomorskih karata s vrlo detaljnim opisima otočja, obale i luka Sredozemlja. Svako poglavlje posvećeno je pojedinoj regiji Sredozemlja i popraćeno kartom. Najveće su izmjene u odnosu na prvu verziju doživjeli prikazi Jadranskog mora i zapadne obale Italije. Prepisivači prve verzije Kitab-i Bahriye sebe su potpisivali, dok su prepisivači drugog izdanja ostajali anonimni. Iluminatori druge verzije su istambulski minijaturisti Nakkas Osman, Ali Celebi, Mehmed Beg, Velican, Molla Kasim, Molla Tiflisi ili Nigari. U nekim kopijama druge verzije ispuštan je tekst, što je rezultiralo nastankom pravih plovidbenih atlasa. Jedna se kopija Kitab-i Bahriye tako pripisuje Seyyid Nuhu, a vjerojatno je prepisivač dodao to ime fiktivnog autora. Zabluda je potkrijepljena time što je uključen i prikaz Crnog mora, koje Piri nije kartografirao u svojim originalnim radovima. Kitab-i Bahriye je dio portulanske tradicije kasnog srednjeg vijeka i rane renesanse. To je priručnik za pomorce, slično kao što su bili izolari i portulani. Ta knjiga predstavlja pravi pomorski priručnik za navigaciju Jadranskim morem. Godine 1528/29. Piri je izradio i drugu kartu svijeta, koju je također poklonio sultanu. Na njoj su zabilježena otkrića koja su nastala u vremenu od nastanka prve karte svijeta. Kao i u slučaju karte iz 1513, jedini sačuvani dio je četvrtina cjelokupne karte, odnosno opis Atlanskog oceana s dijelom Novog svijeta. Opisi otočja i obale pokazuju sličnosti s izolarima, posebno onima iz izolara Bartolommea dalli Sonettija iz 1486. Svaka karta ima samostalnu ružu vjetrova, s oznakom sjevera. Jedna od verzija Pirijevog atlasa Kitab-i Bahriye iz 1526. čuva se u Süleymaniye Library, Ayasofya, Istambul. Ta je verzija službeno faksimilsko izdanje objavljeno u 4 sveska. To je izdanje pripremljeno 1988. pod pokroviteljstvom The Historical Research Foundation, Istambul Research Center u izdanju Ministry of Culture and Tourism of the Turkish Republic u Ankari. U drugom svesku s podnaslovom Dalmacya kiyilari objavljene su 23 karte koje se odnose na hrvatsku obalu i otočje istočnog Jadrana. Taj svezak sadrži karte gradova Dubrovnika s okolicom, Šibenika, Zadra, Medulina, Pule, Rovinja, Vrsara, Poreča, Novigrada, Umaga, zatim karte otoka Mljeta, Korčule, Visa, Hvara, Molata, Škarde, Raba, Premude, Paga, Krka, Cresa, Unije, Verude. Njegovi se portulani ubrajaju među najstarije kartografske dokumente osmanske izrade koji hrvatske zemlje prikazuju u krupnijem mjerilu. Godine 1547. kao admiral zapovjedao je brodovima na Crvenom i Arapskom moru, koji su bili stacionirani u Suezu. Nakon što se u Yemenu opskrbio brodovljem napao je Aden 1548. i osvojio ga 1549. Svoj posljednji pohod vodio je protiv Portugalaca kod Hormuza (Hürmüz) 1550-52, ali nije zauzeo citadelu, niti se direktno konfrontirao s portugalskim ratnim brodovljem. U starosti od osamdeset godina, optužen je za intrige na dvoru i urotu te pritvoren. Kako je i poražen u pomorskoj bitki s Portugalcima, dodatno je optužen za napuštanje flote i kukavičluk zbog zaštite vlastitih interesa i bogatstva, stečenih kroz godine piratstva i plovidbe. Sultan Sulejman Veličanstveni ga je optužio za izdaju i osudio na smrt. Pogubljen je 1554. u Egiptu, a njegova su bogatstva dodijeljena državnoj riznici i otpremljena u palaču Topkapi Serai u Istambulu.

DJELA: Karta svijeta. 1513. - Kitab-i Bahriye. 1521, 1526. - Karta svijeta. 1528/29.

LIT.: L. Bagrow, R. A. Skelton: Meister der Kartographie. Safari Verlag, Berlin 1964, str. 516. - R. V. Tooley: Tooley's Dictionary of Mapmakers. Map Collector Publications Limited, Tring, Hertfordshire, England 1979, str. 508. - D. Novak, D. Mlinarić: Jadranska obala i otoci u djelu Kitab-i Bahriye Piri Reisa, rukopis. 2001.