MARKOVIĆ, Mirko, povjesničar, geograf i kartograf (Slavonski Brod, 22. VI. 1929). Gimnaziju je završio u Zagrebu 1948. Nakon toga upisao se na studij arhitekture na Tehničkom fakultetu u Zagrebu. Kao student priključio se akademiku Branku Gušiću na njegovim ekskurzijama po Dinarskim planinama. Napustio je studij arhitekture i započeo studirati geografiju na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu gdje je diplomirao 1961. i doktorirao 1964. tezom Studij predodžbe fizičko-geografskih elemenata na kartama jugoslavenskih zemalja od najstarijih dokumenata do konca 17. stoljeća. Dodijeljena mu je stipendija za specijalizaciju Zaklade Alexander von Humboldt pa je ak. god. 1965/66. proveo u Geografskom institutu Visoke tehničke škole u Münchenu. Nakon završetka studija primljen je kao asistent antropogeograf u Etnološki zavod Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU). Nakon povratka iz Münchena nastavio je raditi u Akademijinom Etnološkom zavodu gdje je 1967. unaprijeđen u zvanje znanstvenog suradnika, a 1971. u zvanje višeg znanstvenog suradnika te 1975. u zvanje znanstvenog savjetnika. Od 1974. obavlja dužnost upravitelja Etnološkog zavoda i tajnika Akademijina Odbora za narodni život i običaje. Od tog vremena, zajedno s akademikom A. Mohorovičićem, uređuje Zbornik za narodni život i običaje. Prve radove počeo je objavljivati po zagrebačkim i ljubljanskim planinarskim časopisima, a radovi su nastali kao rezultat terenskih ekskurzija koje je izvodio sam ili s akademikom Gušićem. Nakon što je postavljen za asistenta iz Antropologije u Etnološkom zavodu, svoj rad posvetio je području geografije. Proučavajući obilnu arhivsku građu, naročito karte i planove naselja, prikupio je opsežnu i do tada nepoznatu građu. S radom na proučavanju naselja započeo je na prostoru Slavonije. Prilično opsežan opus u njegovom znanstvenom radu čine publikacije koje dotiču hrvatsku povijesnu ili kulturnu geografiju. Radeći na izradi doktorske disertacije temeljito je pregledao i proučio veliku Kartografsku zbirku Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu te o toj zbirci napisao iscrpan prikaz s ocjenom njenih rariteta. Njegova stručna aktivnost je izvanredno plodna, osobito je bio marljiv u sakupljanju geografske i kulturno-povijesne bibliografske građe. Do sada je izradio desetak zavičajnih karata hrvatskih većih gradova i okolnih krajeva (Bjelovar, Gospić, Karlovac, Krapina, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Varaždin, Zadar, Zagreb), objavio oko 150 stručnih i znanstvenih radova te nekoliko knjige. Njegovo djelo Descriptio Croatiae daje cjelovit prikaz hrvatskih zemalja na geografskim kartama ili zemljovidima od prvih početaka do skorašnjih dana. Djelo je plod tridesetogodišnjeg rada, dugotrajnih napora na prikupljanju i obrađivanju materijala, obilazaka kartografskih zbirki u arhivima, bibliotekama i muzejima, doktorske disertacije, pregleda razvitka kartografije hrvatskih zemalja od najstarijeg vremena do kraja 17. st., geografske bibliografije i kartobibliografije te mnogih objavljenih članaka i studija. Bez obzira što predstavlja do danas najpotpuniji i najširi panoramski pregled kartografije Hrvatske i hrvatske kartografije od početka do kraja 19. st., prema rječima autora, nije zamišljena kao povijest kartografije ovog područja, već na mnogim mjestima upućuje na dublja i šira proučavanja. Descriptio Croatiae podijeljena je u 25 poglavlja, koja su koncipirana kao zasebne tematske cjeline, kao skup radova o kartama ili djelatnosti autora, izdavača i nakladnika u različitim izdavačkim centrima Europe. Drugo njegovo kapitalno djelo pod naslovom Descriptio Bosnae et Hercegovinae podijeljeno je na 17 poglavlja. Kroz naslove poglavlja pa tako i kroz tekst isprepliću se povijest i geografija Bosne i Hercegovine temeljene na kartografskim izvorima, što je naglašeno u naslovima. U sadržaj i u probleme svakog poglavlja autor uvodi primjerenim natuknicama. Upravo raznovrsna i bogata lepeza što ju čini 168 kartografskih priloga - od jednostavnih skica do karata sitnih mjerila bila je autorova znanstvena inspiracija. Više od 70% su reprodukcije iz Ratnog arhiva u Beču. Zahtjevnom analizom i tumačenjem kartografskog sadržaja na njima, autor je uspješno utkao povijesna događanja i geografsku stvarnost dotičnog vremena u jedinstveno djelo. Godine 2001. objavio je treću monografiju s naslovom Hrvatski gradovi na starim planovima i vedutama, u kojoj je čitateljima pokušao približiti prošlost oko 70 hrvatskih gradova na temelju proučavanja starih planova i veduta. To djelo je do sada najopsežnija znanstvena obrada kartografskih dokumenata i veduta koji prikazuju hrvatske gradove od najranijih geografskih predodžbi do pojave suvremenih topografskih karata 19. stoljeća. Knjiga sadrži oko 400 planova i veduta. Godinu dana kasnije objavio je dvije knjige džepnog formata i tri monografije. U knjizi Hrvatska na starim zemljovidima prikazao je pregled razvoja geografskog poznavanja hrvatskih zemalja i njihova prikazivanja na kartama od prvih početaka do kraja 19. st. Na kraju knjige nalazi se 10 reprodukcija starih karata na kojima su prikazana područja Hrvatske. Knjiga Klaudije Ptolemej - O razvoju kartografije do otkrića longitude posvećena je Ptolemejevu djelu Uvod u geografiju (Geografija) u kojem se nalazi i atlas s kartama tada poznatog svijeta. Među tim kartama nalazi se i Peta karta Europe na kojoj su prikazani Ilirik i Panonija. Marković je analizirao geografski sadržaj toga dijela karte pričem detaljnije upoznaje čitatelje kako su na toj karti prikazana naselja, otoci, rijeke, planine i prostorni raspored ilirsko-panonskih plemena. Dao je kratki prikaz geografskih i kartografskih djela u kojima su opisana područja Hrvatske od antike do rane renesanse. U monografiji Kartograf Ivan Klobučarić i Rijeka upoznaje čitatelje s povijesnim razvojem Rijeke i Kvarnerskog primorja proučavanjem starih karata i planova od antike do pojave prvih topografskih karata. Autor daje popis Klobučarićevih kartografskih radova koji se čuvaju u Zemaljskom arhivu Štajerske u Grazu. Detaljno je analizirao geografski sadržaj Klobučarićevih kartografskih djela na kojima se vidi Rijeka, Kvarnersko primorje i ostali dijelovi zapadne Hrvatske, a u knjizi se mogu naći i biografski podaci o Klobučariću, kao i naslovi objavljenih djela o njegovom životu i radu. Djelo je ilustrirano s velikim brojem kartografskih prikaza među kojima se nalaze i Klobučarićeva djela: plan Rijeke, karta Riječkog zaljeva i karta dijela Hrvatske od Rijeke do Omiša, te 15 topografskih skica područja zapadne Hrvatske. Monografija Slavonija: povijest naselja i podrijetlo stanovništva je povijesna sinteza o Slavoniji, s naglaskom na proučavanju prošlosti njezinih naselja te podrijetlu i migracijama njezina stanovništva. Praćenje razvoja naselja i podrijetla stanovništva na tlu današnje Slavonije počeo je od početaka prapovijesti. Djelo sadrži više od 180 kartografskih prikaza, od toga veći dio čine isječci topografskih karata koje su nastale u okviru francjozefske topografske izmjere. Monografija Zagrebačka Šokadija podijeljena je u dva dijela. U prvom dijelu autor daje podatke o prošlosti naselja i stanovništva današnje Slavonije, podrijetlu i etnogenezi Šokaca te najbitnije etnografske karakteristike slavonskih Šokaca. Opisuje migracije stanovništva tijekom 150 godina turske okupacije Slavonije te nakon njezina oslobođenja. Drugi dio monografije posvećen je djelovanju Šokadije tijekom 90 godina njezina postojanja. Monografija je ilustriran s nekoliko kartografskih prikaza na kojima su prikazana područja Slavonije, naslovnim stranicama knjiga, fotografijama na kojima su prikazani šokački običaji, fotografijama članova Šokadije, fotografijama s pojedinih društvenih priredbi i zabava, naslovnicama Biltena Šokadija, te mnogim dokumentima vezanih za Šokadiju. Marković je čan suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Član je Suda časti Hrvatskoga kartografskog društva, a 2002. god. proglašen je počasnim članom toga društva radi njegova izuzetnog doprinosa istraživanju povijesti hrvatske kartografije i objavljivanju velikog broja znanstvenih i stručnih radova, a posebno monografija Descriptio Croatiae, Descriptio Bosnae et Hercegovinae, Hrvatska na starim planovima i vedutama, Brod - kulturno-povijesna monografija, Slavonija: povijest naselja i podrijetlo stanovništva, te Kartograf Ivan Klobučarić i Rijeka.