LOVRIĆ, Paško, geodet i kartograf (Dubrovnik, 31. VIII. 1931 - Zagreb, 16. I. 1997). Maturirao je na gimnaziji u Osijeku 1950, a diplomirao na Geodetskom odjelu Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1956. Doktorirao je u Bonnu 1972. tezom Beiträge zur Weiterentwicklung des Jugoslawischen Grundkartenwerkes. Boravio je četiri puta u Njemačkoj na stručnom i znanstvenom usavršavanju: tjedan dana na tečaju o sastavljanju karata u Niederdollendorfu (1962), tjedan dana na tečaju o graviranju izvornika karata u Niederdollendorfu (1964), tri mjeseca u Zemaljskom uredu za izmjeru Sjeverne Rajne-Vestfalije u Bonnu na izučavanju kartografskih metoda (1967), na Sveučilištu u Bonnu (Institut für Kartographie und Topographie der Rheinisch Friedrich-Wilhelms-Universität) kao stipendist Zaklade Alexander von Humboldt (1970/72). Nakon diplomiranja radio je kao volonter dva mjeseca u Zemaljskom uredu za izmjeru Bavarske u Münchenu 1956/57. Od 1958. radio je kao stručni suradnik u Zavodu za kartografiju i reprodukciju karata Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Asistent za kolegije Topografije i Kartografije na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu postao je 1959. Docent za iste kolegije postao je 1973, izvanredni profesor 1978. i redoviti profesor 1984. U trajno zvanje redovitog profesora izabran je 1996. Pročelnik Zavoda za kartografiju Geodetskog fakulteta bio je 1975-81, 1983-87. i 1991-97. Na Geodetskom fakultetu predavao je kolegije: Zemljišni oblici i topografski premjer 1973-75, Topografija 1975-97, Geodetsko crtanje 1977-97, Izrada i reprodukcija karata 1977-81, Kartografija I 1978-97, Kartografija II 1978-79, Kartografija IV 1979-97. Osim na Geodetskom fakultetu u Zagrebu predavao je i na Fakultetu za arhitekturu, građevinarstvo i geodeziju u Ljubljani 1973/74. i 1976/77, Građevinskom fakultetu u Sarajevu 1976/77, Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 1979-82. i Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1988-96. na kojem je predavao Tehničko crtanje s osnovama nacrtne geometrije 1992-96. Autor je osam skripata i koautor triju skripata za kolegije Topografije i Kartografije, te autor dva udžbenika. Pored redovne nastave bio je voditelj 72 diplomska rada i mentor u izradi 7 magistarskih radova i 2 doktorska rada. Usporedno s nastavnim radom aktivno je sudjelovao u realizaciji znanstvenih projekata temeljnih istraživanja na području geodezije, kartografskog prikazivanja prostora i prostornog uređenja, uloge kartografije u geoinformacijskim sustavima te izradi terminološkog rječnika i biografskog leksikona hrvatskih kartografa. Bio je voditelj znanstvenog zadatka Znanstvene osnove razvoja kartografije SR Hrvatske u sklopu projekta Temeljna istraživanja na području geodezije (voditelji: B. Borčić i P. Lovrić) 1976-80. U okviru projekta Prostorno uređenje, unapređenje i zaštita čovjekove okoline bio je voditelj zadatka Kartografska istraživanja prikaza prostora 1981-86. Sudjelovao je na znanstveno-stručnim projektima Hrvatski geodetski rječnik i Hrvatski kartografi. Kao autor ili koautor objavio je nekoliko radova u međunarodnim publikacijama i preko 30 radova u domaćim publikacijama razmatrajući široki krug kartografskih pitanja i problema od povijesnih tema i općih pitanja osnovnih kartografskih radova do problematike tematskih karata i raznih tehničkih i tehnoloških pojedinosti u svezi s izradom i reprodukcijom karata. Kao glavni urednik objavio je s koautorima ili suradnicima više od 90 topografskih i tematskih, najčešće turističkih, karata, planova gradova u mjerilima od 1:5000 do 1:300 000 pojedinih regija i nacionalnih parkova Hrvatske te više faksimila starih karata. Od 1953. do 1976. što sam, što u suradnji, ali najčešće kao voditelj izveo je 45 geodetskih i topografskih radova. Vrlo je aktivan bio u sudjelovanju na znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu, jednako tako na stručnim savjetima i u strukovnim udrugama. Prevodio je s njemačkog jezika aktualnu, znanstvenu i stručnu literaturu. Autor je dvaju scenarija televizijskih emisija o topografskim kartama. Bio je recenzent knjiga, atlasa i kataloga kartografskih izložbi. Bio je glavni urednik velike kartografske izložbe održane 1994. u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu pod naslovom Zagreb na geodetsko-katastarskim zemljovidima i u zemljišnim knjigama. Bio je blagajnik 1959-61, tajnik 1964-65. i predsjednik 1973-75. Saveza geodetskih inženjera i geometara Hrvatske (SGIGH) te je 1973. proglašen zaslužnim članom SGIGH. Bio je član savjeta časopisa Geodetski list 1976-81, pročelnik Sekcije za kartografiju Hrvatskog geodetskog društva 1994-97, član Hrvatskog geodetskog društva, Njemačkog kartografskog društva i Hrvatske akademije tehničkih znanosti. Dobitnik je plakete Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1979. Za nastavnu, znanstvenu i stručnu djelatnost, na prijedlog Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu odlikovan je 1980. Ordenom zasluga za narod sa srebrenom zvijezdom, i dobitnik je Medalje Dies academicus Sveučilišta u Zagrebu 1989.

DJELA: Karte i planovi Zagreba, monografija. 1970. - Beiträge zur Weiterentwicklung des Jugoslawischen Grundkartenwerkes, disertacija. Institut für Kartographie und Topographie der Rheinischen Friedrich-Wilhems-Universität Bonn, 1972. - Praktična kartografija, umnoženi rukopis (koautor I. Kreiziger). 1973. - Naselja i njihov prikaz na kartama, umnoženi rukopis. 1974. - Topografija I, II, umnoženi rukopis. 1975. - Oblici i sredstva kartografskog izražavanja, umnoženi rukopis. 1976. - Tematska kartografija, umnoženi rukopis. 1977. - Praktična kartografija, umnoženi rukopis. 1977. - Višejezični kartografski rječnik (koautori: I. Kreiziger, B. Borčić i N. Frančula). Zagreb 1977. - Kartografija IV, umnoženi rukopis. 1982. - Topografija, umnoženi rukopis. 1982. - Kartografska reprodukcija. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1983, 1987. - Atributi znanosti i kartografija (na hrvatskom i slovenskom). 1986. - Opća kartografija. Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1988. - Karta SR Hrvatske 1:300 000 (sa suradnicima). 1977. - Planovi gradova i naselja u raznim mjerilima: Barbat, Bjelovar, Čakovec, Daruvar, Delnice, Gospić, Ivanec, Jadranovo, Karlovac, Kaštela, Koprivnica, Makarska, Monsena, Novalja, Omiš, Osijek, Pag, Poreč, Požega, Rab, Rovinj, Senj, Slavonski Brod, Šibenik, Virovitica, Vrsar, Zabok, Zadar, Zagreb i Zaton, mnogi u više izdanja, npr. Osijek u šest, a Zagreb u osam različitih izdanja; karte nacionalnih parkova: Mljet, Paklenica, Risnjak, Vrh Medvednice; faksimili starih karata: Szemanove karte Zagrebačke biskupije iz 1825. i Zagrebačke županije iz 1836/42, karata Ivanca i okolice iz 1784, 1868, 1900, karte Zagreba iz 1784, Umgebung von Zagreb iz 1867, Fiume und Delnice iz 1914, Laas und Čabar iz 1914. i dr. (sa suradnicima). 1966-94.

LIT.: D. Jurković: Karte i kartografi Šibenika i okolice, seminarski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 1996. - D. Križanac: Kartografi Zavoda za kartografiju Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1985-1995, diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 1996. - B. Manojlović: Karte i kartografi Požege i okolice, seminarski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 1996. - V. Penović: Nastava geodezije i kartografije na Tehničkoj visokoj školi, Tehničkom, AGG i Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 1996. - A. Sošić: Kartografi Istre, magistarski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 1996. - N. Frančula: Život i djelo prof. dr. sc. Paška Lovrića (1931-1997). Geodetski list 1997, 1, str. 5-12. - R. Gutzmirtl: Hrvatski kartografi u istočnoj Slavoniji, diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 1998. - M. Lapaine: Geodetsko crtanje u visokoškolskoj nastavi, u: M. Lapaine (ur.): Crtež u znanosti. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 1998, str. 191-202. - R. Župan: Kartografija i kartografi u trokutu Bjelovar, Križevci, Koprivnica, seminarski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 1999.